refleksna distrofija ili algodistrofija (algo- + distrofija), bolni poremećaj vegetativnoga živčevlja i lokalne prehrane tkiva na ruci ili nozi, koji uzrokuje promjene na kostima, mišićima i koži. Može početi bez jasna povoda, ili se razvija nakon ozljede, npr. prijeloma kosti (tzv. Sudeckova bolest, po njemačkom liječniku Paulu Sudecku; 1866–1945) ili uboda injekcijskom iglom. Nastanak refleksne distrofije pripisuje se poremećenu tonusu vegetativnoga živčanog sustava. Očituje se s tri bitna znaka: bol, vazomotoričke smetnje i trofičke promjene. Šaka ili stopalo oteknu, koža bude topla i znojna, a potom hladna, suha, glatka i tanka. Mišići atrofiraju, a na kostima se razvija karakteristična »mrljasta« osteoporoza koja zahvati sve kosti šake ili stopala. Na šaci se razvija fleksijska kontraktura prstiju pa oni nisu ni za kakvu uporabu. Refleksna distrofija opažena je i tijekom nekih bolesti (koronarna bolest srca, degenerativne promjene vratne kralježnice) te pri uzimanju nekih lijekova (antituberkulotici, antikonvulzivi). U liječenju se primjenjuju antireumatici i fizikalna terapija, isprva oprezno, a potom uporna kineziterapija. Preventivno, prijelom kosti mora se namještati oprezno, a nakon ozljede šake i infarkta miokarda potrebno je što prije imobilizirati bolesnika. Poseban je oblik refleksne distrofije nastale bez povoda sindrom rame-šaka; uz opisane promjene na šaci, razvija se bolna ukočenost ramena iste ruke. Liječenje je dugotrajno, a katkad i neuspješno.
